1 . Već dugi niz godina se trudite da Srbiju učinite pravnom državom koja poštuje sve svoje građane, što sigurno nije lak posao, da li ste ponekad umorni usled toga?
Umorim se svaki dan od ljudske gluposti, inače sam ok.
2 . U čemu pronalazite najveću satisfakciju za svoj rad?
Bavim se onim u šta iskreno verujem. Demokratija i ljudska prava predstavljaju dobro za društvo. Što ih više koristimo to nam je u životu bolje, svima zajedno i svakome od nas pojedinačno.
3 . Da li mislite da je u zemlji kao što je Srbija u kojoj su prava mnogih na razne načine ugrožena, moguće postići to da pravda bude dostižna svakome?
Pravda počiva na principima demokratije i ljudskih prava. Problem se sastoji u tome što demokratija i ljudska prava ne rastu na drvetu. Dakle, ko želi pravdu trebalo bi da se za nju izbori, i tako mi u stvari započinjemo priču o iskrenosti te želje, ali i o veštini i uopšte mogućnostima onih koji se bore. Beogradski Prajd je školski primer upotrebe ovih ideja.
4 . U kojoj meri su prava LGBT+ osoba u Srbiji ugrožena, kako na globalnom tako i na individualnom planu?
Znate kako kaže čika Habermas: “U zajednici ljudi nijedan nije slobodan sve dok se sloboda pojedinca može kupiti ugnjetavanjem drugog”. Ako ove reči prevedemo na jezik ustavne demokratije, dolazimo do veoma jednostavne formule: svaki član zajednice mora biti jednako slobodan. Ne sme biti onih koji su više ili manje slobodni.
Iz perspektive ove formule sasvim se dobro razume da LGBT+ osobe nisu jednako slobodne. Pojedina prava i slobode koje drugi uživaju njima se u Srbiji uskraćuju ili ograničavaju. U brojnim zemljama, od kojih su neke u našem neposrednom okruženju, kao i u okviru pojedinih međunarodnih organizacija, stanje nije tako rđavo. Sa druge strane, zabrinjava homofobična politika koja preovlađuje u nekim od najmoćnijih država sveta. U toj situaciji mi se kao zajednica po običaju i već dugi niz godina dvoumimo na koju ćemo stranu dalje da krenemo.
5 . Koji su po vama prioriteti koje bi Vlada RS trebalo da primeni kako bi se ta prava poboljšala i gde je na toj listi Zakon o registrovanim istopolnim zajednicama na čijem ste modelu radili?
Na prvom mestu bi moralo efikasno da se radi na suzbijanju nasilja i mržnje u društvu. Pripadnici LGBT+ zajednice se veoma često nalaze na udaru zločina učinjenih iz mržnje, pojedinci su izloženi konstantnim pretnjama, a govor mržnje bez ikakvih sankcija koriste oni koji bi protiv njega trebalo da ustanu, a to su politički lideri.
Drugo, potrebno je bez odlaganja usvojiti zakonska pravila koja bi obezbedila nediskriminatoran položaj LGBT+ osobama. Na primer, potrebno je usvojiti zakon o kojem pitate, čiji bi cilj bio regulisanje privatnih odnosa unutar istopolne zajednice života, kao i onaj koji bi sadržavao pravila vezana za rodnu ravnopravnost.
6 . Koliko je vama značio rad na ovom Zakonu?
Svaki novi zakon u oblasti ljudskih prava ima formativan karakter u odnosu na svest i ponašanje velikog broja ljudi zbog toga što barata idejama koje ranije nisu bile dovoljno prisutne u zajednici. Rad na artikulaciji tih ideja, a zatim i na njihovom promovisanju u postupku usvajanja zakona, za mene i dalje predstavlja prvu profesionalnu obavezu.
7 . Šta očekujete od njegovog usvajanja?
Upravo postepenu promenu svesti i ponašanja u odnosu na LGBT+ zajednicu. To da će nakon usvajanja ovog i drugih zakona od značaja za položaj pripadnika zajednice, oni sve manje biti tretirani kao bolesni građani drugog reda, a sve više kao pojedinci čije se lično dostojanstvo i prava uvažavaju.
8 . Kako biste najprostije ljudima u Srbiji koji nemaju pojma šta ovaj Zakon predstavlja objasnili njegov značaj za LGBT+ populaciju odnosno zbog čega ni na koji način ne utiče ili ne ugrožava one koji to nisu?
Zakon o registrovanim istopolnim zajednicama bi trebalo da pruži odgovor na pitanje koje je Evropski sud za ljudska prava postavio pred svaku državu-članicu u slučaju Oliari iz 2015, a to je: kako se pravno uređuje odnos između dva lica istog pola koji žive zajedno? Po jednom rešenju ovaj odnos se zakonski izjednačava sa bračnom zajednicom, a po drugom se omogućava istopolnim parovima da na osnovu registracije zajednice života uđu u osobeni pravni režim u kojem su odnosi između njih uređeni na način koji je sličan uređenju bračnih odnosa.
Konkretno, na osnovu novog zakona, istopolni parovi bi uživali zajedno imovinska prava, prava uzajmnog izdržavanja i zakonskog nasleđivanja, pravo na zaštitu od porodičnog nasilja, prava iz socijalnog i zdravstvenog osiguranja, kao i druga prava koja se vezuju za položaj bračnih drugova.
Dakle, po stavu Suda, država-članica može da izbere kako će pravno urediti zajednicu života dva lica istog pola, ali ne može da odluči da je pravno ne uredi jer bi to predstavljalo diskriminaciju ovih lica. Nažalost, Republika Srbija nije pravovremeno reagovala na odluku iz slučaja Oliari, te se tako zaključuje da se istopolni parovi u našoj zemlji i dalje nalaze u neravnopravnom položaju u odnosu na heteroseksualne parove u pogledu pravnog uređenja njihovih ličnih odnosa.
9 . Koja je Vaša realna procena kada bi ovaj Zakon mogao biti usvojen?
Nisam siguran da bih mogao da napravim razliku između realnog i nerelanog. Iskreno se nadam da će zakoni o registrovanim istopolnim zajednicama i rodnom identitetu biti usvojeni na jesenjem zasedanju Narodne skupštine 2018. Ne vidim šta bi moglo da spreči poslanike da glasaju za ova dva zakonska teksta.
10 . Koji je Vaš sledeći korak (na čemu dalje radite)?
Već godinama se bavim Nacrtom zakona o zaštiti podataka o ličnosti i Nacrtom zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Oba zakonska teksta na nedvosmislen način afirmišu i položaj pripadnika LGBT+ zajednice. Oba zakona se takođe nalaze na listi prioriteta u procesu usaglašavanja domaćeg zakonodavstva sa pravnim poretkom EU. Stoga se po drugi put iskreno nadam da će ovo biti teme o kojima će narodni poslanici biti pozvani da razmišljaju na predstojećem jesenjem zasedanju.
Autor: Bogdan Petrović